Stilovi scrapbookinga: kako ih prepoznati i pronaći svoj

Listaš tuđe stranice i primjećuješ da te neke odmah dirnu, a druge te ostave hladnom. To već puno govori o tvom ukusu. Scrapbookerice i scrapbookeri smislili su imena za najpoznatije načine rada, uglavnom na engleskom. Kad ih prepoznaješ, lakše ti je reći što ti se sviđa, ciljanije kupovati materijal i svoje stranice učiniti mirnijima.

Stil nije pravilo. To je skup odluka koje često idu zajedno: koje boje, koliko ukrasa, koliko praznog prostora i koji materijali. U nastavku su stilovi na koje ćeš najčešće naići.

Clean and simple

Clean and simple, često skraćeno CAS ili C&S, najmirniji je stil. Fotografija je u prvom planu, a sve ostalo je podržava. Obilježja:

• jednobojna ili blago tiskana pozadina, često bijela ili u nekoj nježnoj boji
• puno praznog prostora oko fotografije
• malo ukrasa: nekoliko naljepnica, jedan pečat, jedan die cut
• dizajnerski papir u urednim blokovima ili trakama, u bojama koje se slažu
• jasan naslov i malo journalinga (teksta na stranici)

Čini se lako, ali nije. Tko je navikao slagati puno slojeva, teško stane. Upravo zato što je na stranici malo stvari, svatko vidi gdje nešto ne štima: nakrivljenu traku, rub koji je malo preuzak. Pomaže da prije lijepljenja izmjeriš ravnalom i olovkom.

Ipak, to je lijep stil za početak. Treba ti malo materijala, a naučiš što se događa kad ostaviš prostora. Čest trik je kombinirati jednu upadljivu boju s gotovo bijelom pozadinom i malo crne ili tamnosive. Ta jedna boja tada može zasjati, a stranica i dalje ostaje mirna.

Minimalistički scrapbooking

Minimalistički scrapbooking ide još korak dalje. Ponekad je na bijeloj stranici samo fotografija, nekoliko redaka teksta i jedan mali naglasak. Razlika u odnosu na clean and simple uglavnom je u mjeri: kod clean and simple još smiješ imati kolekciju papira i naslov od naljepnica, a kod minimalističkog rada uklanjaš sve dok gotovo ništa ne ostane.

Ono zbog čega to funkcionira je raspored. Ne stavljaj fotografiju automatski u sredinu, nego na primjer u kut ili na trećinu stranice. Pusti da se neki ponovljeni element, crta ili nekoliko sitnih točkica protegne u prazan prostor, tako da cjelina ostane povezana. Prazan prostor tada nije rupa, nego dah.

Vintage i shabby chic: u čemu je razlika

Ova dva stila često se miješaju jer oba imaju dašak prošlosti. Ipak, djeluju drukčije.

Vintage želi izgledati staro. Boje su smeđa, bež, krem i požutjela. Rubovi su poderani, izbrušeni ili zatamnjeni tintom, a fotografije su često crno-bijele ili u sepiji. Vidiš papir sa starim novinskim slovima, kraft papir, čipku, metalne ključiće, kutnike i okvirčiće, gumbe. Djeluje kao škrinja na tavanu puna bakinih stvari.

Shabby chic je romantičan i mio. Boje su pastelne: nježnoružičasta, svjetloplava, krem. Vidiš puno cvijeća, čipke, vrpci, perli i sjajnih kamenčića, ponekad i malo prskanja bojom. I on izgleda pomalo korišteno i istrošeno, ali na sladak, svjež način.

Brzo pravilo: ako su ti boje zemljane i smeđe, riječ je o vintageu. Ako su pastelne i cvjetne, to je shabby chic. Heritage je srodan vintageu, ali vrti se oko pravih starih obiteljskih fotografija, često dopunjenih stvarima tih predaka.

Američki stil

Američki stil često se smatra klasičnom osnovom iz koje proizlazi sve ostalo. U središtu su jedna ili više fotografija, a ukrasi odgovaraju temi i bojama na fotografiji. Fotografija s plaže dobiva pijesak, školjke i plavu. Stranice su često uredno složene, s ravnim blokovima papira, jasnim naslovom i naljepnicama ili die cutovima iz jedne kolekcije.

Neki scrapbookeri tome suprotstavljaju europski stil: opušteniji i organskiji, s više slojeva, boje i oblika koji se ne uklapaju u mrežu. Ta je podjela gruba i ne koriste je svi, ali naići ćeš na nju.

Artsy i mixed media

Artsy i mixed media vrlo su bliski. Mixed media doslovno znači da miješaš različite materijale: boju, gesso (bijeli temeljni sloj), strukturnu pastu, tintu, šablone, tkaninu, drvo, šljokice. Pozadina i sama postaje djelo, s mrljama, prskanjem i slojevima koji se naziru jedan kroz drugi.

Boje su često izražene i kontrastne. Fotografija obično ostaje središte, ali je smještena u živo, slojevito okruženje. Za to ti treba čvrst papir koji podnosi mokre tehnike i malo iskustva s tim kako se boja i pasta ponašaju.

Artsy se koristi malo šire, za stranice koje više nalikuju umjetničkom djelu nego albumu s fotografijama: puno ručnog rada, nacrtane linije, doodlei, kolaž. U ovaj niz spada i free style. Tu ne slijediš zadani smjer, nego kombiniraš tehnike i stilove kako tebi odgovara. Mnogi scrapbookeri zapravo su upravo tu.

Još nekoliko naziva na koje ćeš naići

• Clustering: svi ukrasi skupljeni na jednom dijelu stranice, kao grozd slojeva, a ostatak je prazan.
• Natural: osušeno cvijeće, grančice, listići, kraft papir i rafija.
• Cute: veselo, pastelno, s milim likovima.
• Ephemera stil: pozadina nalik kolažu s puno naslaganih papirića, kartica i etiketa.

Digitalni scrapbooking nije zaseban stil. To je način rada i njime možeš napraviti bilo koji stil.

Kako pronaći svoj stil

Počni od onoga što ti se već sviđa. Skupi dvadeset ili trideset tuđih stranica koje te dirnu, na moodboardu ili jednostavno u mapi sa slikama. Zatim ih stavi jednu do druge i pogledaj što se ponavlja. Jesu li pozadine svijetle ili baš tamne? Puno slojeva ili malo? Ravni blokovi ili neuredni rubovi? Često se pokaže da znaš više nego što si mislila.

Pogledaj i svoje zalihe. Ono što kupuješ odaje tvoj ukus. Imaš li uglavnom pastele i čipku ili kraft papir i metalne kutnike? I što ti stalno ostaje neiskorišteno, iako ti je u trgovini bilo prekrasno?

Nakon toga napravi nekoliko stranica po uzoru na one koje ti se sviđaju, sa svojim fotografijama i materijalom. Tako brzo primijetiš što ti dolazi prirodno, a što ti je naporno. Tko radi puno stranica, vidi kako vlastiti stil nastaje sam od sebe. To ide polako, i to je u redu. Prve stranice često razočaraju, a upravo iz njih najviše naučiš.

Pomaže da neko vrijeme ostaneš uz jedan stil i dobro ga upoznaš. Oko ti se izoštri, znaš koje boje idu zajedno i kupuješ manje stvari koje nikad ne upotrijebiš. Poslije možeš posuditi dijelove drugih stilova. Upravo takva mješavina s vremenom postane tvoj rukopis.

Zapitaj se i što želiš sa svojom knjigom. Ako uglavnom želiš zabilježiti priče i raditi brzo, odgovara ti miran stil. Ako se uglavnom želiš kreativno igrati bojom i slojevima, mixed media je logičniji izbor.

Smije li se stil razlikovati od stranice do stranice

Da. Nema nijednog pravila koje kaže da album mora biti u jednom stilu. Mnogi scrapbookeri biraju prema temi: vintage stranicu za djedove stare fotografije, nešto svježe i uredno za ljeto, razigranu stranicu za dječji rođendan.

Ako ipak želiš da album djeluje kao cjelina, zadrži nekoliko stvari istima. Na primjer isti font ili rukopis u naslovima, boju koja se ponavlja ili isti način journalinga. Tada se ostalo može mijenjati od stranice do stranice, a da ne postane neuredno.

Može i obrnuto: jedan album po stilu. Uredan godišnji album, mixed media knjiga za eksperimente, mali vintage album za obiteljsku povijest. Na kraju je najbolji stil onaj u kojem s veseljem nastavljaš stvarati.