Kako započeti s digitalnim scrapbookingom

Digitalni scrapbooking je lijepljenje bez ljepila. Slažeš papir, fotografije i ukrase jedno na drugo, samo što se to događa na ekranu. Ne treba ti puno: uređaj, program koji radi sa slojevima, nekoliko digitalnih papira i tvoje fotografije.

Što je digitalni scrapbooking

Digitalna stranica sastoji se od slojeva, baš kao i papirnata. Na dnu je pozadinski papir, iznad njega dolaze fotografije, zatim ukrasi, tekst i naslov. Svaki sloj možeš zasebno pomicati, okretati, povećavati, smanjivati ili opet obrisati.

Najveća razlika u odnosu na papir je to što ništa nije konačno. Pogrešan rez poništiš jednim klikom. Ne moraš unaprijed odlučiti koliko će fotografije biti velike, a lijep papir nikad ne nestane. Ni slovo iz tvoje omiljene abecede nikad ne nestane.

S druge strane, papir ne držiš u rukama. Nema mirisa kartona ni hrpice papirića na stolu. Moraš i upoznati program, a prvih nekoliko tjedana može biti pomalo nespretno. Ako ti nedostaje ono opipljivo, kasnije uvijek možeš kombinirati digitalno i papir.

Kitovi, papiri i elementi

Digitalnu stranicu slažeš od gotovih dijelova. Oni se obično prodaju ili dijele besplatno kao kit: komplet na neku temu ili za neko godišnje doba, u bojama koje se međusobno slažu.

U kitu obično nađeš:

• Papiri. Pozadine u obliku JPG datoteka, najčešće u formatu 30,5 × 30,5 cm (12 × 12 inča) pri 300 piksela po inču. To je 3600 × 3600 piksela.
• Elementi. Digitalna verzija embellishmentsa, ukrasa koje stavljaš na stranicu: cvjetići, etikete, vrpce, gumbi ili spajalice. To su PNG datoteke s prozirnom pozadinom, tako da se vidi samo sam predmet.
• Abecede. Pojedinačna slova kao slike, koja stavljaš na stranicu kao i elemente. To nije isto što i font, koji instaliraš na računalo i njime jednostavno tipkaš.
• Journal kartice i word art. Kartice za pisanje te kratki tekstovi ili riječi kao slike.

Postoje još i predlošci (templates) i quick pages. Predložak je raspored stranice s poljima za fotografije, papir i tekst, obično kao datoteka sa slojevima (PSD, TIFF ili PNG). Ta polja ispuniš svojim fotografijama i kitom po izboru. Quick page je gotova stranica s rupama iza kojih samo staviš fotografije. To traje nekoliko minuta, ali budući da je riječ o jednoj ravnoj slici, malo toga možeš promijeniti.

Mnoge dizajnerice besplatno dijele kitove i predloške. To je odličan način da otkriješ koji ti stil odgovara prije nego što nešto kupiš. Ipak, pročitaj uvjete korištenja. Kit često smiješ koristiti samo za vlastite stranice, dizajnerica traži da navedeš njezino ime, a same datoteke nikad ne smiješ prosljeđivati dalje. Ako netko želi isti kit, pokaži joj gdje si ga pronašla.

Mobitel, tablet ili računalo

Na računalu imaš najviše prostora i kontrole, pogotovo ako radiš s predlošcima s puno slojeva. Programi sa slojevima postoje besplatni i plaćeni. GIMP i Photopea, koja radi izravno u pregledniku, imaju besplatnu verziju. Plaćeni programi poput Photoshop Elementsa, često korištenog programa za početnike, i Photoshopa nude više mogućnosti, ali za početak ti ne trebaju. Pri kupnji provjeri što uključuje licenca.

Na tabletu ide iznenađujuće dobro, osobito s olovkom. Canva radi u pregledniku i kao aplikacija, a ima predloške u koje samo povučeš fotografije. Može i na mobitelu, ali zbog malog ekrana precizan rad je teži. Za quick page ili jednostavan raspored to nije problem.

Najprije odaberi program, a onda potraži upute. Svaki program ima svoje izbornike i prečace. Nekoliko kratkih videa o osnovama, slobodno pogledanih i više puta, uštedjet će ti puno traženja.

Je li digitalno jeftinije i brže

Često jest, uz nekoliko napomena. Ne kupuješ ljepilo, papir koji se troši ni naljepnice sa slovima na kojima uvijek ista slova nestanu. Kit koristiš beskonačno, a s besplatnim programima i besplatnim kitovima možeš početi bez troška. No čim poželiš ispisivati, plaćaš tintu, foto papir, uslugu ispisa ili fotoknjigu. A i digitalna zaliha raste brže nego što misliš.

Brže je sigurno kad jednom upoznaš program. Više ne preturaš po hrpama papira, a grešku odmah ispraviš. Prve stranice ipak traže vrijeme. Računaj na to da ćeš stvari pomicati, brisati i počinjati ispočetka. To je dio procesa i svaki put je lakše.

Tvoja prva stranica, korak po korak

Počni s malim: jedna do tri fotografije i jedan predložak.

1. Stavi fotografije u jednu mapu. Papirnate fotografije skeniraj pri 300 dpi kako bi ih kasnije mogla dobro ispisati.
2. Ako želiš napisati više od nekoliko rečenica, prvo natipkaj tekst. Tako znaš koliko ti prostora treba.
3. Odaberi predložak s onoliko fotografija koliko ih imaš, a tekst računaj kao dodatnu fotografiju.
4. Otvori predložak. Ako radije počinješ od prazne stranice, napravi novi dokument od 30,5 × 30,5 cm pri 300 piksela po inču. Ako želiš ispisivati kod kuće, praktičnije je 20 × 20 cm (8 × 8 inča).
5. Pozadinski papir stavi kao najdonji sloj.
6. Stavi fotografiju izravno iznad polja za fotografiju i napravi od nje clipping mask (u hrvatskom Photoshopu to se zove maska izrezivanja). Fotografija tada točno stane u oblik polja, a unutar njega je još možeš pomicati.
7. Ako je fotografija prevelika ili premala, mijenjaj joj veličinu povlačenjem iz kuta kako bi omjeri ostali isti. U mnogim programima za to držiš pritisnutu tipku Shift, ali u novijim verzijama, među ostalim Photoshopa, omjeri ostaju isti sami od sebe, a Shift ih upravo otključava. Ako ti se fotografija iskrivi, pokušaj suprotno.
8. Dodaj elemente, tekst i naslov. Praktičan redoslijed odozdo prema gore je papir, fotografije, okviri, elementi, tekst i naslov.

Usput često spremaj, jer program se može zaglaviti.

Sjene koje izgledaju stvarno

Bez sjena digitalna stranica izgleda ravno, kao da je sve naslikano na ekranu. S malom sjenom (drop shadow) ispod svakog sloja izgleda kao da pravi papir leži na papiru.

Zadane postavke obično su prejake. Drži sjenu blizu predmeta. Pri 300 piksela po inču to je otprilike 2 piksela udaljenosti za list papira ili fotografiju, a 5 do 7 piksela za stvari koje su više odignute, poput cvijeta ili komada chipboarda (debelog kartona). Neka sve sjene padaju na istu stranu, kao da svjetlo dolazi s jednog prozora. Uz nešto nižu neprozirnost sjena postaje mekša i prirodnija.

Ako ti je teško to sama dobro namjestiti, možeš pronaći gotove stilove sjena. Njih jednim klikom primijeniš na sloj.

Mali trikovi i česte greške

• Ne briši sloj, nego ga isključi. Dovoljno je oko u panelu slojeva, pa ga kasnije možeš vratiti.
• Poveži slojeve koji idu zajedno, poput fotografije i njezina okvira. Tada ih pomičeš odjednom.
• Povuci elemente izravno u panel slojeva, na mjesto gdje trebaju biti. Tako uštediš puno premještanja amo-tamo.
• Ako uređuješ fotografiju, spremi je pod novim imenom. Tako nikad ne prebrišeš original.
• Predložak nije zakon. Premještaj, okreći i briši polja ili posudi jedno iz drugog predloška.
• Fotografije s društvenih mreža jako su komprimirane. Mali ispis obično još prođe, veliki ne. I uvijek pitaj smiješ li koristiti fotografiju.
• Nalijepiti previše elemenata jer ionako ništa ne koštaju klasična je greška. Manje je i ovdje bolje, kao i na papiru.

Što s gotovom stranicom

Svaku stranicu spremi u dvije verzije. Prva je radna datoteka sa svim slojevima, kako bi kasnije još mogla nešto promijeniti. Druga je ravni JPG od 3600 × 3600 piksela u najvišoj kvaliteti, za ispis ili dijeljenje. Sve stranice drži u jednoj stalnoj mapi.

S tim JPG-om možeš na više načina:

• Ispisati pojedinačne stranice i ubaciti ih u običan album, po želji između papirnatih stranica. Budući da su ravne, više ih stane.
• Dati izraditi fotoknjigu. Tanka je i lako se čuva, ali najprije potpuno dovrši knjigu, jer ispravak greške znači novi tisak.
• Podijeliti stranicu digitalno s obitelji ili je pustiti da se izmjenjuje u digitalnom okviru za fotografije.
• Ispisati je i dalje ukrasiti pravim gumbima, vrpcom ili washi trakom. Tada scrapaš hibridno.

Ne možeš pogriješiti. Počni s jednom stranicom, s fotografijama koje su ti drage, i prihvati da prva još malo zapinje. Do treće ćeš se snaći.