Art journaling: kako početi

Možda si ih već vidio u prolazu: stranice pune boje, komadići časopisa, otisnuta ptičica i jedna rečenica velikim slovima. To je art journaling. Često izgleda kao umjetnost, ali zapravo je dnevnik u slikama. Najljepše je to što ne mora ispasti lijepo. Evo kako početi, s malo pribora i bez da znaš kakav ti je stil.

Što je art journal

Art journal je knjiga u kojoj bojom, kolažem, crtežima, pečatima i riječima pokazuješ što te zaokuplja. Neki osjećaj, boja koja ti se baš svidjela, rečenica koja ti je ostala u glavi, dan koji želiš zapamtiti. Nema pravila o tome što mora biti unutra. Važno je samo stvaranje, a ne konačni rezultat.

Razlika od scrapbooka uglavnom je u svrsi. Scrapbook čuva uspomene: fotografije su u središtu i često se radi zato da ga kasnije listaš ili nekome predaš. Art journal je više igralište. Isprobavaš tehnike, razrađuješ misli i ništa ne moraš objašnjavati. Fotografije smiju biti unutra, ali ne moraju.

Granica je inače tanka. Mnogi scrapperi koriste art journal tehnike kao pozadinu za layout, a art journal stranica s fotografijom zapravo je već scrapbook stranica.

Koju knjigu odabrati

Najvažniji je papir. Od boje, ljepila i vode tanki se papir valovito izobliči, a ono što staviš na jednu stranu vidi se s druge. Zato odaberi papir od najmanje oko 200 g/m². Običan papir za printer ima 80 g/m², dakle to je više nego dvostruko. Akvarelni papir od oko 300 g/m² podnosi još i više.

Na što možeš paziti:

• Mixed media blokovi napravljeni su za suhe i mokre materijale istodobno. Za prvu knjigu to je najsigurniji izbor.
• Akvarelni blokovi podnose puno vode, ali zbog grube strukture fine linije ponekad su teže.
• Knjiga sa spiralom leži ravno otvorena i stranicu lako okreneš. Uvezana knjiga više se doima kao prava knjiga i dopušta ti da radiš preko sredine.
• A5 je ugodan format za početak: dovoljno velik za igru, dovoljno malen da ga brzo ispuniš.

Ne mora biti skupo. Može poslužiti i stara uvezana knjiga iz second-hand trgovine, rokovnik ili bilježnica s nešto debljim papirom. Tada stranice najprije premaži slojem gessa i po potrebi zalijepi po dvije zajedno, pa će biti dovoljno čvrste.

Osnovni pribor za početak

Treba ti manje nego što videi daju naslutiti. S ovim popisom stići ćeš daleko:

• Gesso: bijeli temeljni sloj koji izgleda kao gusta boja. Čini papir čvršćim, pomaže da boja bolje prione i smanjuje probijanje vlage. Kad se osuši, sloj je pomalo hrapav, pa i olovka i pastel bolje hvataju.
• Akrilne boje: dovoljno je nekoliko tuba studentske kvalitete. Bijela, crna i dvije ili tri boje koje ti se sviđaju. Akrilna boja nakon sušenja je vodootporna, pa možeš raditi sloj po sloj.
• Ljepilo: ljepilo u stiku za papir ili matte medium (akrilni medij koji je i ljepilo i zaštitni sloj) za tanki papir, salvete i papir iz časopisa.
• Olovke: vodootporni crni fineliner te bijela gel olovka ili marker s bojom za pisanje po tamnoj ili obojenoj podlozi. Obični flomasteri često slabo klize po suhoj akrilnoj boji.
• Pomagala: plosnati kist, stara plastična kartica za razmazivanje boje, vlažne maramice za bebe za brisanje i škare.

Korisno za kasnije, ali nije nužno: šablone, pečati, washi tape, tinta i strukturna pasta. Počni s malo i kupi nešto tek kad primijetiš da ti nedostaje.

Materijal za kolaž ne moraš kupovati. Skupljaj čestitke, stare zemljovide, ukrasni papir, račune, stranice iz časopisa i lijepu ambalažu. Omotnica ili vrećica s patentnim zatvaračem za svaku vrstu kasnije olakšava da nešto pronađeš.

Tvoja prva stranica: pozadina, slika, riječi

Prazna bijela stranica može te paralizirati. Zato pomaže da razmišljaš u tri sloja. Ne moraš ih napraviti u jednoj večeri: danas pozadina, sutra slika, a vikendom riječi jednako je dobro.

Prvi sloj: pozadina

Najprije premaži stranicu tankim slojem gessa i pusti da se osuši. Zatim odaberi jednu boju i oboji cijelu stranicu. Čim više nije bijela, prva je prepreka nestala.

Nekoliko jednostavnih načina da pozadina bude življa:

• Stavi malo boje na staru plastičnu karticu i povuci je preko stranice. Pruge i prazna mjesta upravo su lijepi.
• Stavi dvije ili tri boje jednu do druge i pusti da se malo pomiješaju ondje gdje se dodiruju. Odaberi boje koje se slažu, inače sve postane smeđe.
• Zalijepi komadiće časopisa, papir iz stare knjige ili salvetu pa djelomično oboji preko njih.
• Tapkaj boju kroz šablonu ili poprskaj malo razrijeđene boje s kista.

Pusti da se svaki sloj dobro osuši prije nego što nastaviš. Mokra boja na mokroj boji brzo postane blato.

Drugi sloj: slika

Odaberi jednu stvar koja će privući pogled. To može biti izrezana slika, otisak pečata, jednostavan oblik poput kruga ili srca, fotografija ili crtež. Ako ne znaš crtati, to nije problem: kolaž i pečati obavljaju isti posao.

Najprije samo položi sliku na stranicu i pomiči je dok ti ne bude dobro. Zatim je zalijepi. Želiš li oštar otisak pečata na hrapavoj, obojenoj podlozi, otisni ga na tanki svileni papir i zalijepi ga. Izgledat će kao da si pečatirao izravno u knjigu.

Treći sloj: riječi

Riječi čine stranicu osobnom. Može biti dovoljna jedna riječ, rečenica koja te dirnula ili nekoliko redaka o tome kakav ti je bio dan. Piši krupno i usudi se koristiti vlastiti rukopis. Kriva slova dio su tebe.

Želiš li napisati nešto što nitko ne smije pročitati, i to je moguće. Napiši to na stranicu pa oboji preko, ili to napiši na zasebnu karticu koju sakriješ iza preklopa.

Na kraju bijelom gel olovkom ili crnim finelinerom možeš dodati još crtice, točkice ili rub. Time je stranica gotova.

Što ako još ne znaš svoj stil?

To je normalno, i zapravo najzabavniji dio. Stil nastaje stvaranjem, a ne razmišljanjem o njemu. Nekoliko stvari koje pomažu:

• Na svakoj stranici isprobaj jednu novu tehniku. Nakon deset stranica znat ćeš što ti se sviđa, a što ne.
• Radi s ograničenom paletom, na primjer dvije boje plus crna i bijela. Ograničenje olakšava odabir.
• Kad ne znaš što napraviti, uzmi temu ili riječ kao polazište: godišnje doba, mjesto, stih iz pjesme.
• Slobodno prati neki vodič i ponovi ga. To je vježba, a tvoji vlastiti izbori sami će se uvući.
• Jednom mjesečno prolistaj unatrag. Koje te stranice vesele? Koje se boje i tehnike stalno vraćaju? Ondje je tvoj stil.

Ružne stranice dio su toga. Uvijek možeš raditi preko njih, sloj gessa sve ponovno čini novim. Ili ih ostavi kao dokaz da si nešto isprobao.

Moraš li pokazivati svoje stranice?

Ne. Art journal je tvoj. Mnogi ga drže potpuno privatnim, upravo zato što im to daje slobodu da šaraju i budu iskreni. Nikome ništa ne moraš objašnjavati.

Nekima je drago povremeno podijeliti stranicu, s prijateljicom, na kreativnom popodnevu ili online. To može inspirirati i dati ti samopouzdanje, ali nije uvjet. Želiš li sačuvati ili pokazati stranicu, a da knjigu ne daš iz ruku, možeš je skenirati i sam odabrati tko je vidi.

Stavi knjigu na mjesto gdje ćeš je lako uzeti i napravi stranicu kad ti se prohtije. Tri puta mjesečno sasvim je dovoljno. Ne radi se o ustrajnosti, nego o užitku.