Kako odabrati bilježnicu kroz koju tinta ne probija
Nalivpero, markeri ili malo akvarela: ovako ćeš odabrati papir koji to izdrži, testirati ga prije nego što počneš i spasiti stranicu koja ipak probije.

Prvu stranicu novog journala pišeš svojom najljepšom olovkom. Okreneš list i tamo je sve još jednom, u zrcalnom pismu. Tko radi s nalivperom, markerima ili malo boje, zna o čemu je riječ. Dobra vijest: to uglavnom možeš spriječiti ako znaš na što trebaš paziti i ako testiraš prije nego što počneš.
Tri problema koja nalikuju jedan drugome
Scrapbookerice i journaleri to često trpaju u isti koš, ali riječ je o tri različite stvari. Dobro ih je razlikovati jer se i rješenja razlikuju.
- Prozirnost (na engleskom ghosting ili show-through): tekst s druge strane vidiš kao sjenu kroz papir. Tinta nije prošla kroz list, papir je jednostavno malo tanak ili blago proziran. Preko toga često možeš sasvim normalno pisati.
- Probijanje (bleed-through): tinta je stvarno prošla kroz papir i vidi se kao mrlje ili linije na poleđini. Ponekad čak i na stranici ispod. Ta poleđina tada zapravo više nije upotrebljiva.
- Razlijevanje (feathering): tinta se širi duž vlakana papira, pa linije postaju čupave umjesto oštre. To se događa na prednjoj strani, čak i kad ništa ne probija.
A tu je i doslovno utiskivanje: tvrdom olovkom i čvrstom rukom utisneš reljef u sljedeće listove. Protiv toga najbrže pomaže komadić kartona ili poseban list papira ispod stranice.
Na što paziti kod papira
Prvo što svi gledaju jest gramatura papira: težina u gramima po četvornom metru. Mnoge poznate bilježnice imaju oko 70 do 80 g/m², neke idu do 90 ili 100 g/m². Deblji papir je manje proziran. Često spominjano pravilo protiv prozirnosti je 90 g/m² ili više, ali to je ipak samo smjernica.
No gramatura nije sve. Iskusni journaleri uvijek iznova primjećuju da tanak papir ponekad bolje podnosi tintu od debelog. Razlika je u keljenju i završnoj obradi. Papir koji je dobro keljen ili lagano premazan zadržava tintu na površini umjesto da je upija. To daje oštre linije i malo probijanja, čak i pri maloj gramaturi. Kao primjer se često navodi tanki japanski papir za planere i bilježnice: tanak kao list, a ipak dobro podnosi mnoga nalivpera. To se ipak razlikuje ovisno o vrsti i izvedbi papira, zato ga testiraj.
Pazi i na boju. Na krem ili blago prljavobijelom papiru sjene su manje uočljive nego na jarko bijelom. A ako sve skeniraš, prozirnost se na skenu često vidi jače nego uživo.
Papir za nalivpero, markere i akvarel
Što je dobro, ovisi o tome što s papirom radiš. Ne postoji bilježnica koja podnosi sve.
Za nalivpero ti treba gladak, dobro keljen papir. Najzahtjevniji su mokra tinta i široko pero; s finim perom i tintom koja piše suše proći ćeš na više vrsta papira. Tamna tinta je najvidljivija s druge strane. Gel olovke i kemijske olovke uglavnom malo probijaju, iako jak pritisak može ostaviti otisak.
Markeri su druga priča. Markeri i brush pens na bazi vode na tankom papiru za planere brzo probijaju. Alkoholni markeri probijaju gotovo svaki običan papir u bilježnici. Ispod uvijek stavi list i računaj s tim da je poleđina izgubljena ili odaberi poseban papir za markere ili čvrsti cardstock (debeli, kruti papir).
Ovamo spada i tinta za pečate. Rijetka tinta na bazi vode, takozvana dye tinta, lako prodire. Pigmentna tinta više ostaje na površini i na tankom papiru uglavnom stvara manje problema.
Akvarel je najzahtjevniji. Običan papir u bilježnici se valovi i boja se razlijeva. Za povremeni mali detalj možeš oslikati jednu stranu, a poleđinu ostaviti praznom. Ako stvarno želiš slikati u journalu, odaberi skicenbuk s papirom za mixed media ili akvarel. On je puno teži; pravi akvarelni papir obično ima 200 do 300 g/m².
Leži li ravno? Uvez i format
U bilježnicu koja se stalno zatvara nije ugodno pisati. Pogotovo oko sredine dvostrane stranice, gdje kod tjednog pregleda nekoliko dana nestane u hrptu.
Ovo su uobičajeni uvezi:
- Šivani (arci šivani koncem): nakon nekog vremena korištenja često lijepo leži ravno i čvrst je.
- Lijepljeni: jeftiniji, ali se često vraća i može se raspasti od čestog otvaranja i zatvaranja.
- Spirala ili prstenasti uvez: leži potpuno ravno i može se presaviti napola. Prstenovi ipak smetaju kad pišeš na lijevoj strani.
- Sustav s rastavljivim listovima ili traveler's notebook: sam biraš papir i zamijeniš ga ako ti ne odgovara. Praktično ako radiš s različitim olovkama i tehnikama.
Isprobaj u trgovini. Otvori bilježnicu na sredini i pusti je. Ostaje li otvorena i možeš li bez muke pisati sve do pregiba? Otvori i zatvori koricu nekoliko puta i osjeti je li hrbat čvrst.
O formatu: A5 je mnogim journalerima ugodna sredina, dovoljno velik za rad i dovoljno malen da ga nosiš sa sobom. Što više u njega lijepiš, to bilježnica postaje deblja. Sustav s rastavljivim listovima tada daje više prostora jer listove možeš izvaditi.
Ovako testiraš papir prije nego što počneš
Uvijek testiraj prije nego što počneš svoju prvu pravu stranicu. Evo kako:
- Uzmi zadnju stranicu ili zadnji list bilježnice.
- Svakom olovkom, markerom i pečatom koji želiš koristiti napravi crtu, riječ i malu popunjenu plohu. Uz to napiši naziv.
- Pritišći kao inače i piši i mokrom, punom linijom, ne samo suhom crtom.
- Pusti da se sve dobro osuši.
- Okreni list i pogledaj poleđinu i stranicu ispod. Podigni ga i prema svjetlu.
Ako ne možeš testirati u trgovini, potraži fotografije poleđina stranica koje su napravili drugi. I nemoj odmah kupiti hrpu ako još nisi isprobala ni jednu bilježnicu.
Što napraviti ako ipak probije
Dogodilo se, a ne želiš baciti bilježnicu. Ni ne moraš.
- Zalijepi nešto preko. Komad dizajnerskog papira, fotografija, journaling kartica ili omotnica potpuno prekriju probijenu poleđinu. Mnogi journaleri baš to koriste kao početak nove stranice.
- Zalijepi dvije stranice jednu za drugu. Radi samo na prednjoj strani i na nju zalijepi sljedeći list. Stranica postaje čvršća, a mrlje više nema.
- Radi na zasebnom papiru. Crtaj ili slikaj na zasebnom listu i zatim ga zalijepi. Tada papir bilježnice više nije važan.
- Kad radiš s markerima ili bojom, stavi zaštitni list ispod stranice da stranica ispod ostane čista.
- Za sljedeće stranice odaberi tanju olovku, sušu tintu ili tamniju boju.
- Pusti da se tinta mirno osuši ili je upij maramicom ako papir sporo upija.
A ponekad je najbolje pustiti da bude kako jest. Malo sjene od prethodnog dana dio je bilježnice koja se stvarno koristi. Papir koji je proziran nije pokvaren. To je samo tanak papir.
Pitanja o ovoj temi
Koja je razlika između prozirnosti, probijanja i razlijevanja tinte?
Kod prozirnosti tekst s druge strane vidiš kao sjenu. Kod probijanja je tinta stvarno prošla kroz papir, a kod razlijevanja se tinta širi duž vlakana, pa linije postaju čupave.
Koja gramatura papira je dobra za nalivpero?
Često spominjano pravilo protiv prozirnosti je 90 g/m² ili više, ali keljenje i završna obrada papira često govore više od gramature. Zato uvijek testiraj svoju olovku.
Kako testirati podnosi li bilježnica moju olovku?
Na zadnjoj stranici svakom olovkom, markerom i pečatom napravi crtu, riječ i malu popunjenu plohu. Pusti da se sve osuši i pogledaj poleđinu i stranicu ispod.
Što napraviti kad tinta probije papir?
Zalijepi preko komad dizajnerskog papira, fotografiju ili karticu ili zalijepi dvije stranice jednu za drugu. Možeš raditi i na zasebnom papiru i zatim ga zalijepiti.


