Mixed media i gesso: kako početi s bojom, pastom i slojevima

Boja na scrapbook stranici prvi put je pomalo uzbudljiva. Papir se valovito izvije, boja se upije ili sve postane blato. Uz nekoliko osnovnih pravila o gessu, slojevima i papiru sve postaje puno opuštenije, a prije svega ostaje zabavno.

Što je mixed media

Mixed media doslovno znači miješani materijali. Na jednoj stranici kombiniraš stvari koje se inače koriste odvojeno: boju, tintu, papir, žigove, šablone, olovku, strukturnu pastu, a ponekad i pronađene sitnice poput tkanine, kartona ili čipke.

U scrapbookovima i journalima scrapperi ga često koriste na dva načina. Ponekad je cijela stranica oslikana pozadina na koju dolazi fotografija ili tekst. Ponekad je to mali naglasak, poput mrlje teksture iza fotografije ili nekoliko kapljica oko naslova. Oboje je mixed media, a za oboje ti treba ista osnova.

Ne moraš sve kupiti odjednom. Posuda gessa, dvije ili tri tube akrilne boje, mala posuda texture paste, jedna šablona i bočica s raspršivačem za vodu odvest će te već jako daleko.

Čemu služi gesso

Gesso je temeljni sloj, neka vrsta primera za papir. To je gusta, kremasta boja koja se suši u blago hrapav, mat sloj. Postoji u bijeloj, crnoj i prozirnoj varijanti.

Gesso radi tri stvari:

• Papir manje upija. Boja tada ne ulazi odmah u vlakna, nego ostaje na površini, lakše se miješa i zadržava svoju boju.
• Boji, pasti i tinti daje dobru podlogu. Slojevi bolje prianjaju.
• Prekriva. Tanki sloj bijelog gessa preko šarene pozadine ili tiskanog papira ublažava boje, pa ono što naneseš poslije više dolazi do izražaja.

Ovo posljednje ujedno je i tvoj pojas za spašavanje. Ako nisi zadovoljna stranicom, preko nje naneseš sloj gessa i kreneš ispočetka. Ono što je bilo ispod ponekad se još malo nazire, a to često daje upravo dubinu.

Ne moraš uvijek prekriti cijelu stranicu. Mnogi scrapperi gesso nanose kistom ili starom bankovnom karticom neravnomjerno, tako da dijelovi papira ostanu vidljivi. I na kartonu, chipboardu ili drvenim podlogama sloj gessa dobar je početak.

Gesso možeš napraviti i sama, na primjer tako da pomiješaš bijelu akrilnu boju s bijelim ljepilom za hobi, talkom i vodom. Recepti se razlikuju i rezultat nikad neće biti potpuno isti kao kupljeni gesso, pa ga prvo isprobaj na komadiću papira. S talkom radi oprezno, kako ne bi udisala prašinu. Miješaj dok ne nestanu sve grudice i čuvaj ga u staklenci s poklopcem, inače će se osušiti. S crnom bojom dobit ćeš crni gesso.

Akrilne boje, sprejevi i texture pasta

Akrilna boja sastoji se od pigmenta u sintetičkom vezivu. Čim voda ispari, nastaje čvrst, vodootporan sloj. Zato je idealna za slojeve: kad se osuši, možeš raditi preko nje, a da se donji sloj ne otopi. Mana joj je što se brzo suši, i na kistu. Zato ga odmah operi.

Razrijeđena vodom akrilna boja postaje prozirna, poput izmaglice. Nerazrijeđena prekriva. Ako želiš dulje raditi mokro na mokro, pomoći će usporivač (retarder) ili vlažna paleta.

Sprejevi su tekuće tinte ili boje u bočici s raspršivačem. Neki i nakon sušenja reagiraju na vodu, poput poznatih Distress sprejeva, a neki se suše trajno. S prvom vrstom je zabavno eksperimentirati: poprskaš, dodaš vodu i pustiš da se boje prelijevaju jedna u drugu. Koristi ih štedljivo jer su jako intenzivnih boja.

Texture pasta, na hrvatskom strukturna ili modelarska pasta, gusta je pasta koju nanosiš špahtlom ili lopaticom, često kroz šablonu. Kad se osuši, dobiješ izdignuti uzorak. Nekoliko trikova:

• Pričvrsti šablonu komadićem trake. Tako se neće pomicati i pasta neće curiti ispod nje.
• Ne zaglađuj pastu. Neravan sloj daje jači reljef.
• Želiš li obojenu teksturu, umiješaj u pastu malo akrilne boje. Smjesa neka ostane čvrsta; s prerijetkom bojom će se slegnuti.
• Šablonu i lopaticu operi odmah, prije nego što se pasta na njima stvrdne.

Embossing pastu koristiš na isti način. Nemaš pastu kod kuće? Zgužvani svileni papir zalijepi bijelim ljepilom za hobi na stranicu i oboji preko njega. I to daje lijepu, nepravilnu strukturu.

Redoslijed slojeva

Nema strogog pravila, ali stalan redoslijed štedi ti puno muke. Radi otprilike od ravnog i mokrog prema izdignutom i suhom.

1. Najprije zalijepi papir, čipku ili druge ravne komade koji se trebaju stopiti s pozadinom. Ono što sad zalijepiš, poslije ćeš bojiti zajedno s ostalim.
2. Nanesi sloj gessa, po cijeloj površini ili s otvorenim mjestima. Pusti da se osuši.
3. Nanesi texture pastu, kroz šablonu ili slobodno lopaticom. Pusti da se dobro osuši; kod debelog sloja to može trajati satima, ovisno o marki.
4. Dodaj boju razrijeđenim akrilom, sprejevima ili tintom. Počni svijetlo i postupno idi prema tamnijem.
5. Po želji ukloni malo boje vlažnom krpicom ili vlažnom maramicom za bebe. Na izdignutim dijelovima paste tada ponovno izviri bijela.
6. Naglasi reljef suhim kistom: sasvim malo boje na gotovo suhom kistu, lagano preko izdignutih dijelova. Bijela, zlatna ili kontrastna boja izgledaju lijepo.
7. Završi kapljicama, žigovima, tekstom i po želji fotografijom ili embellishmentsima (ukrasima poput naljepnica, cvjetića ili gumba).

Embellishmentsi koje zalijepiš tek na kraju ističu se na oslikanoj pozadini. Ako ih zalijepiš ranije i oboji preko njih, stope se s njom. Može i jedno i drugo, stvar je izbora.

Ako nisi sigurna u kompoziciju, posloži sve na suho i fotografiraj. Pomakni, fotografiraj ponovno i usporedi. Ili se malo odmakni i pogledaj opet nekoliko sati kasnije.

Na kojem papiru možeš raditi mokrim tehnikama

Tanki papir se valovito izvija, trga ili odvaja čim na njega dođe voda. Za mixed media trebaš čvrst papir koji podnosi vlagu. Dobri izbori su:

• Mixed media papir, napravljen za suhe i mokre tehnike.
• Akvarelni papir, koji podnosi puno vode.
• Teški, glatki cardstock (čvrsti, jednobojni karton), ako ne radiš previše mokro.
• Mixed media journal, koji često sadrži različite vrste papira.

Sloj gessa čini papir malo čvršćim i manje upijajućim, iako će se tanki papir uz puno vode i dalje valovito izvijati. Ako radiš u običnoj bilježnici, po potrebi zalijepi dvije stranice jednu na drugu ili se drži suhih materijala. Ako se stranica ipak izvije, nakon sušenja stavi na nju nekoliko teških knjiga, s listom papira za pečenje između.

Više o gramaturi i vrstama papira pročitaj u članku o papiru koji se ne valovito izvija od ljepila, boje i vode.

Kako napraviti prskanje, kapljice i teksturu

Ovdje postaje zaigrano. Nekoliko tehnika koje gotovo uvijek uspiju:

• Prskanje: razrijedi akrilnu boju ili tintu dok ne postane tekuća, umoči kist i lupkaj njime o drugi kist ili prst iznad stranice. Starom četkicom za zube i palcem dobit ćeš sitne točkice. Pusti da se kapljice osuše prije sljedećeg sloja.
• Kapljice koje cure: stavi malo boje ili tinte uz gornji rub, poprskaj vodom i drži stranicu uspravno. Boja će curiti prema dolje u tankim mlazovima. Ponovi za više boje.
• Krugovi: bojom ili tintom nacrtaj nekoliko prstenova i poprskaj ih s malo vode. Što više vode, to se više razliju.
• Lokvice boje: poprskaj nekoliko sprejeva jedan pokraj drugoga preko suhe texture paste i dodaj vodu. Boja se skuplja oko reljefa.
• Žigosanje kućanskim stvarima: spužvica, stara bankovna kartica, folija s mjehurićima ili rub valovitog kartona daju iznenađujuće uzorke.

Zaštiti stol starom krpom ili papirom za pečenje i drži kuhinjski papir pri ruci. Radi s nekoliko boja odjednom, najbolje samo toplih ili samo hladnih, da cjelina ne postane mutna. Jedna drukčija boja kao naglasak upravo oživljava mirnu stranicu.

To je cijela tajna mixed medije: sloj po sloj, pustiti da se osuši, pogledati i nastaviti. Ono što ti se ne sviđa nestaje pod novim slojem gessa.