Koji papir odabrati: cardstock, dizajnerski papir i gramatura

U hobi trgovini sav papir izgleda slično, sve dok kod kuće ne primijetiš da ti se pozadina valovito izvija pod ljepilom ili da ti čestitka ostaje mlohava. Papir je temelj svake stranice, a uz nekoliko pojmova birat ćeš ga puno ciljanije. Ovdje saznaješ koja je razlika između cardstocka i dizajnerskog papira, što znače grami na etiketi i kada je jeftin papir dovoljno dobar.

Cardstock i dizajnerski papir

Cardstock je čvrst papir, deblji od papira za printanje i tanji od kartona. Obično je jednobojan, ponekad sa strukturom poput lana ili finih rebara. Koristiš ga kao podlogu stranice, kao mat iza fotografije (rub od papira koji ističe fotografiju), za tagove, etikete i sve što mora ostati čvrsto.

Dizajnerski papir, koji se zove i patterned paper ili scrapbook papir, tiskani je papir: cvjetići, kockice, točkice, tekstovi, karte gradova. Tanji je od cardstocka i služi za atmosferu. Koristiš ga kao pozadinu, kao sloj, za trakice i izrezane oblike.

To dvoje se nadopunjuje. Česta je ovakva slojevitost: podloga od cardstocka, na njoj list ili traka dizajnerskog papira, a fotografija na matu od jednobojnog cardstocka. Jednobojni papir donosi mir, a tiskani priča priču.

Pazi: naziv na pakiranju ne govori uvijek koliko je papir debeo. Neki dizajnerski papir zapravo je lagani cardstock, a neki nije puno deblji od običnog papira. Zato pogledaj gramaturu koja piše na njemu.

Što znači gramatura

Težina papira izražava se u gramima po četvornom metru, g/m². List od 80 g/m² težio bi 80 grama kad bi bio velik točno jedan četvorni metar. Običan papir za printanje obično je otprilike toliki, a cardstock ima dobrano više nego dvostruko.

Što je broj veći, papir je obično deblji i krući. Ali to je težina, a ne debljina. Dvije vrste papira iste gramature mogu se različito osjećati pod prstima: kraft papir, na primjer, može djelovati krućim od satenski glatkog papira iste gramature jer je drukčije izrađen. Zato neki proizvođači navode i debljinu jednog lista, u mikronima ili u milima.

Okvirno:

• 80 do 100 g/m²: papir za printanje, za skice, šablone i journaling koji lijepiš na stranicu.
• 120 do 170 g/m²: dizajnerski papir i tanki slojevi, trakice, izrezani oblici i presavijanje.
• 200 do 250 g/m²: običan cardstock, za podloge stranica, matove, čestitke i izrezane oblike sa štancom.
• 270 do 300 g/m² i više: posebno čvrst, za korice, kutijice, čestitke s puno slojeva i mini albume.

Što više slojeva, ljepila i embellishmentsa (ukrasa poput gumba, naljepnica i cvjetića) ide na stranicu, to podloga mora biti čvršća. Tanki list se savije čim ga podigneš.

Istodobno ne želiš da sve bude debelo. Album sa samo teškim papirom loše se zatvara i postaje glomazan. Kod mini albuma zato kombiniraš čvrste stranice s tanjim ukrasnim papirom, da pregibi i hrbat izdrže.

Radiš li s rezačem (plotterom) ili strojem za štancanje, provjeri što tvoj stroj može podnijeti. Jako debeo papir ne reže se uvijek čisto. I obrnuto, jako tanak papir može se poderati kod finih oblika.

Tanak papir bez valova

Tanji papir brže se iskrivi od mokrog ljepila. Zato ga koristi što manje i dobro ga rasporedi ili odaberi dvostranu traku na roleru. Svježe zalijepljen list stavi na nekoliko sati ispod hrpe knjiga pa će se osušiti ravno.

Ako ćeš raditi s bojom, tintom i vodom, običan dizajnerski papir nije dovoljan. Za to koristiš akvarelni papir ili mixed media papir od otprilike 250 do 300 g/m².

Jednostrani, dvostrani i papir obojen u masi

Dizajnerski papir tiskan je jednostrano ili dvostrano. Jednostrani je često malo jeftiniji i jednostavan: odmah znaš koja je stražnja strana, na koju ide ljepilo. Dvostrani papir na svakoj strani ima drugi, usklađeni uzorak. To je praktično kad se vide obje strane, kod preklopa, kuvertica, zastavica i presavijenih čestitki. A zapravo imaš dva lista u jednom.

Kod cardstocka pazi je li obojen u masi, na engleskom core dyed. Tada je papir obojen skroz kroz cijelu debljinu. Običan obojeni cardstock ponekad ima bijelu jezgru, koja se vidi čim poderaš ili izbrusiš rub ili upotrijebiš embossing folder. Kod papira obojenog u masi boja ostaje ista i na rubu. Ako baš želiš taj kontrast, papir s bijelom jezgrom lijep je za poderane i izbrušene rubove.

Kolekcije papira ili pojedinačni listovi

Kolekcija je niz papira iz jedne dizajnerske linije, istih boja i stila. Slažu se međusobno pa ne moraš sam slagati kombinacije. Kupuješ ih kao blok, u kojem su listovi zalijepljeni s jedne strane, ili kao komplet pojedinačnih listova u omotu.

Takav blok idealan je kad počinješ ili želiš napraviti veliki album u jednom ugođaju. Rizik: u njemu je često nekoliko listova koje nikad nećeš upotrijebiti. Tko se već neko vrijeme bavi scrapbookingom, zato često radije kupuje pojedinačne listove koji točno pašu uz fotografije tog trenutka. Po listu su skuplji, ali manje ti ostane.

Srednji put koji dobro funkcionira: odaberi boje prema svojim fotografijama, uzmi malu hrpu u tri ili četiri boje, s nekoliko listova od svake, i dopuni jednobojnim cardstockom u bijeloj, crnoj i kraft boji. Bijeli uvijek ponestane brže nego što misliš.

O formatima: klasična veličina je 30,5 × 30,5 cm (12 × 12 inča). Blokovi od 15 × 15 cm (6 × 6 inča) zgodni su za čestitke, matove i mini albume jer su uzorci tiskani sitnije. Koji format albuma ti odgovara, pročitaj u posebnom članku.

Kraft, vellum i drugi posebni papiri

Kraft papir je smeđi, pomalo hrapavi papir koji poznaješ s papira za zamatanje i papirnatih vrećica. Kao cardstock je zahvalna podloga: na njemu dobro izgleda gotovo svaka boja i svaki uzorak. Pazi da stražnja strana ponekad ima drukčiju nijansu od prednje i na etiketi provjeri je li bez kiseline, jer nije svaki smeđi papir takav.

Vellum je proziran papir, pomalo poput paus-papira. Daje mekan, zamagljen sloj preko fotografije ili uzorka i lijep je za naslove i kuvertice. Nezgodno je ljepilo: vidi se kroz papir. Zato vellum lijepi na mjesta preko kojih dolazi nešto neprozirno ili ga pričvrsti bradsima (razdjelnim zakovicama), spajalicama, šivanjem ili trakicom washi tapea.

Osim toga naći ćeš:

• Papir sa šljokicama i metalik papir, za male naglaske poput naslova ili kružića iza datuma. Velike površine brzo postanu prenatrpane.
• Papir s reljefom ili strukturom, poput strukture lana ili sitnih točkica. Lijep za prirodne ili vintage stranice, manje prikladan za fino pečatiranje.
• Glatki cardstock, najbolji za pečate s finim linijama i za pisanje.
• Akvarelni papir, za sve s puno vode.

Kolaž papir kakav djeca koriste u školi jeftin je, ali boje brzo izblijede. Za album koji treba dugo trajati to nije dobar izbor.

Je li jeftin papir dovoljno dobar?

Ponekad jest. Za vježbanje, šablone, prvu čestitku ili journal koji puno koristiš, papir iz nižeg cjenovnog razreda sasvim je u redu. Usudit ćeš se više isprobavati, a to na početku puno vrijedi.

Za album koji želiš sačuvati ili za poklon stvar je drukčija. Poznati nedostaci vrlo jeftinih kompleta:

• Papir je tanak i valovito se izvija pod ljepilom.
• Tisak je mutan ili su boje blijede.
• U bloku su samo jedan ili dva lista koja ti se stvarno sviđaju.
• Ne piše je li bez kiseline, pa ne znaš kako će izgledati za nekoliko godina.

Opipaj list, podigni ga prema svjetlu i pogledaj gramaturu na pakiranju. Čvrst, oštro tiskan list iz povoljnog kompleta može biti sasvim dobar, a tanak kao papirić list iz skupog bloka ne. Bolje nekoliko dobrih listova nego hrpa koju nikad nećeš upotrijebiti.

Želiš li papir koji neće oštetiti tvoje fotografije, na etiketi traži oznake bez kiseline i bez lignina. Što to točno znači i kada je važno, pročitaj u posebnom članku.

Sam printaj

Možeš kupiti i digitalni papir pa ga sam isprintati. Tada provjeri što tvoj printer može: mnogi kućni printeri imaju ograničenje gramature, a kod laserskog printera toner se na jako debelom papiru ponekad odvaja. Najprije isprobaj na jednom listu i odaberi glatki papir za najoštriji ispis. Pročitaj i licencu, jer ne smiješ svaki dizajn koristiti za sve.

Kako početi

Ako još nemaš ništa, ne treba ti puno: hrpa bijelog cardstocka od otprilike 200 do 250 g/m², malo crnog i kraft cardstocka i jedan blok dizajnerskog papira čije ti se boje sviđaju uz tvoje fotografije. Time ćeš napraviti prve stranice i sam ćeš primijetiti koji ti je papir ugodan u rukama. Taj osjećaj na kraju je najbolji vodič.