Koju tintu za pečate odabrati? Dye, pigment i distress

Jastučić za pečate čini se jednostavnim: pečat u tintu, na papir i gotovo. Sve dok ti otisak ne nestane na crnom kartonu, linije se ne razliju čim počneš bojiti akvarelom ili pečat na sjajnom papiru ni nakon sat vremena nije suh. Gotovo uvijek razlog je vrsta tinte. Kad znaš kako funkcioniraju glavne vrste, biraš puno ciljanije i manje kupuješ uzalud.

Dye tinta i pigmentna tinta

Dye tinta sadrži otopljeno bojilo, najčešće na bazi vode. Upija se u papir, suši se za nekoliko sekundi i daje oštre, fine linije. Boja je prozirna: ako otisneš dvije boje jednu preko druge, one se pomiješaju. Na tamnom papiru gotovo se ne vidi, a na jakom svjetlu boje često izblijede brže nego kod pigmenta.

Pigmentna tinta sadrži sitne čestice boje koje ostaju na površini papira. Gušća je, bolje prekriva i ostaje vidljiva na crnom ili tamnoplavom kartonu. Ali sporo se suši. Na običnom cardstocku (čvrstom, nepremazanom kartonu) to potraje, a na premazanom ili sjajnom papiru ponekad se uopće ne osuši bez topline. Upravo je to sporo sušenje korisno kad želiš embossati.

Postoje i prijelazni oblici. Brzosušeća pigmentna tinta, poput VersaFinea, spaja oštre detalje i pokrivnost. Hibridna tinta po svojstvima je negdje između dye i pigmentne tinte. Kao okvirno pravilo:

• fine linije i brz nastavak rada na bijelom ili svijetlom papiru: dye
• tamni papir, pokrivna bijela i embossanje: pigment
• plastika, fotografije, metal ili staklo: solventna tinta, o njoj više u nastavku

Distress ink i distress oxide

Distress ink je dye tinta iz linije dizajnera Tima Holtza, napravljena za miješanje i za to da papir izgleda staro. Reagira na vodu i lijepo se stapa. Zato je scrapbookerice koriste za nježne prijelaze boja, pozadine i rubove koje boje spužvicom ili blending alatom, drškom s okruglim komadićem spužve. Za oštre otiske pečata manje je prikladna, a na tamnom papiru nestaje.

Budući da reagira na vodu, s njom se možeš puno igrati. Lupkaj jastučićem po neprianjajućoj podlozi, poprskaj malo vode i provuci papir kroz lokvicu. Ili poprskaj kapljice vode po obojenoj etiketi i pusti da se osuše, tako nastaju svjetlije mrlje. Svaki sloj osuši fenom za embossanje prije nego što nastaviš. Ako radiš preko isprintanih sličica, isprintaj ih laserskim printerom, jer se tinta iz inkjet printera razlije čim se smoči.

Distress oxide spaja dye i pigment. Tinta ostaje više na površini papira, suši se mat i pomalo kredasto te se lakše miješa bez pruga. Kad dodaš vodu, dobiješ mrljasti, oksidirani efekt: što više vode, to jači. Zbog pigmenta oxide obično ostaje bolje vidljiv na tamnom kartonu i daje ujednačeniji otisak pečata, iako se pokrivnost razlikuje od boje do boje. Obje vrste možeš slobodno kombinirati.

Dva trika za oxide:

• Ako želiš nježan, puderast prijelaz, prvo malo tinte sa spužvice obriši o podlogu, pa tek onda kreni na papir.
• Novi clear pečati (prozirni pečati od fotopolimera) ponekad odbijaju oxide, pa dobiješ samo točkice. Ako pranje ne pomogne, prvo umoči pečat u svijetlu pigmentnu tintu, većinu obriši pa ga onda umoči u oxide. Tanki sloj pigmenta daje mu prianjanje.

Odaberi distress ink ako voliš vintage, igre s vodom i prozirne slojeve. Odaberi oxide za nježne, pokrivne pozadine te za kraft ili tamni papir. Obje vrste možeš nadopuniti bočicom tinte za punjenje, takozvanim reinkerom.

Vodootporna tinta za bojanje

Ako želiš obojiti otisak pečata, linija mora izdržati tvoje sredstvo za bojanje. Ako bojiš akvarelom, akvarel bojicama ili kistom s vodom (kistom s vodom u dršci), koristi trajnu, vodootpornu tintu, poput Archival Inka ili hibridne crne. Pusti da se otisak dobro osuši prije nego što kreneš s vodom, inače će se linije ipak razliti.

S alkoholnim markerima je drukčije, jer oni neke tinte mogu otopiti. Dye tinta koja ne reagira na alkohol, poput Mementa, tu je čest izbor. I s nekim vodootpornim tintama zna poći po zlu ako alkoholnim markerom bojiš izravno preko svježih linija. Na pakiranju provjeri je li tinta prikladna za alkoholne markere i uvijek prvo napravi probu na ostatku papira.

Ako pečatiraš u albumu pokraj fotografija, odaberi tintu koja se prodaje kao beskiselinska i arhivska. To vrijedi za tekstove i crteže linijama jednako kao i za pozadine.

Tamni, sjajni ili kraft papir

Na tamnom papiru dye tinta nestaje. Uzmi bijeli ili svijetli pigmentni jastučić, oxide ili embossaj bijelim ili zlatnim prahom. Zgodan trik na crnom: otisni pečat bezbojnim jastučićem za embossanje, embossaj prozirnim prahom pa motiv oboji bijelom akvarel bojicom. Embossana linija lijepo drži boju unutar oblika.

Sjajni papir, fotografije, acetat i vellum (prozirni papir) ne upijaju tintu. Dye se skuplja u kapljice ili razmazuje, a pigment ostaje mokar ako ga odmah ne embossaš. Za to postoji solventna tinta, poput StazOna. Brzo se suši i trajno ostaje na gotovo svakoj površini, od plastike i metala do stakla i kože. Doduše, miriše, boji prste i traži vlastito sredstvo za čišćenje pečata. Nije namijenjena za tkaninu.

Kraft papir je smeđ i prigušuje prozirne boje. Svijetla dye tinta postaje mutna ili gotovo nestaje. Crna i tamnosmeđa na njemu su, naprotiv, oštre, a pokrivna tinta poput bijelog pigmenta ili oxidea daje više boje. Distress ink na kraftu daje suptilan ton-u-ton efekt, što u vintage knjizi može izgledati prekrasno.

Tinta za embossanje

Za toplo embossanje treba ti tinta koja dugo ostaje mokra i ljepljiva, tako da se prah zadrži. VersaMark je gotovo bezbojna, sporosušeća tinta namijenjena upravo tome. Bez praha na obojenom kartonu daje suptilan vodeni žig, tek nijansu tamniji od papira. I obična pigmentna tinta radi za embossanje.

Pospi prah odmah nakon pečatiranja, otresi višak i zagrijavaj dok se ne rastopi i ne zasja. Flomasterom za embossanje, olovkom s ljepljivom tintom za embossanje, možeš prozirnim prahom prekriti i samo mali dio obojene sličice, tako da boja ispod zasja. O samim tehnikama više piše u članku o embossanju.

Pečatiranje na tkanini

Na pamučnoj torbici, platnenoj etiketi ili komadiću lana za stranicu obična tinta za papir loše radi, a nakon pranja je nema. Koristi tintu za tekstil koja je izričito namijenjena tkanini, poput VersaCrafta. Evo kako:

1. Tkaninu prvo operi i izglačaj, da nestanu apretura i nabori.
2. Odaberi glatku tkaninu poput pamuka. Grubo, debelo platno daje manje oštar otisak.
3. Isprobaj na ostatku prije nego što kreneš na pravi rad.
4. Pusti da se otisak potpuno osuši.
5. Fiksiraj glačalom, s krpom između. Pritom slijedi upute na jastučiću.

Tkaninu koja se nikad ne pere, poput vrpce u tvojoj knjizi, možeš obojiti i distress inkom. Navlaži vrpcu, lupkaj tintom po neprianjajućoj podlozi, poprskaj vodom i provuci vrpcu kroz to. Prirodna vlakna dobro upijaju boju, ali ona se može ponovno razliti ako se vrpca kasnije smoči.

Tvoji prvi jastučići za pečate

Ne treba ti cijela paleta boja. S malim kompletom koji se slaže, stići ćeš jako daleko:

1. Crni, vodootporni jastučić za tekstove i crteže linijama koje želiš obojiti.
2. Tamnosmeđi jastučić ili distress nijansa poput Vintage Photo, za rubove i istrošen izgled.
3. Bezbojni jastučić za embossanje, ako želiš embossati ili pečatirati ton u ton.
4. Bijeli pigmentni jastučić, ako često radiš na tamnom papiru ili kraftu.

Dopuni to s dvije do četiri boje koje se slažu s papirom koji već imaš. Mini jastučići zgodni su da prvo isprobaš boju i zauzimaju malo mjesta, iako su za velike površine nespretni. Ako neku boju puno koristiš, kupi uz nju i tintu za punjenje.

Zatvori jastučiće nakon korištenja, tako se neće isušiti. Pečatiraj čistim pečatom, da ne preneseš drugu boju u jastučić. Pečatom lagano lupkaj po jastučiću umjesto da snažno pritišćeš, spusti ga ravno i ravno podigni. Ako ti otisak postaje blijed iako je pečat čist, vrijeme je za nadopunu.