Što je scrapbooking i koji oblik odgovara tebi

Scrapbook je knjiga u koju spremaš fotografije i male uspomene, uz nekoliko riječi i malo ukrasa. Zvuči jednostavno, i jest. Ipak, danas postoji toliko oblika da je teško razaznati što je što. Ovdje čitaš što je scrapbooking, kako funkcioniraju različiti oblici i koji odgovara tebi.

Što je scrapbooking

Scrapbooking je izrada knjige u kojoj se skupljaju uspomene. Najčešće su u središtu fotografije, uz stvari koje si sačuvao i nekoliko rečenica o tome što se dogodilo. Svaka stranica je mala cjelina: biraš fotografije, papir i ukrase tako da zajedno pričaju o jednom trenutku.

Nema čvrstih pravila. Jedna je knjiga uredna i mirna, s puno bijelog prostora i jednom velikom fotografijom. Druga je puna slojeva papira, pečata i naljepnica. I jedno i drugo je scrapbooking.

Odakle dolazi riječ

Engleska riječ scrap znači komadić, ostatak ili izrezak. Scrapbook je dakle doslovno knjiga s izrescima. Na nizozemskom se dugo govorilo jednostavno plakboek, knjiga za lijepljenje.

Takve knjige postoje već stoljećima. Ljudi su u njih lijepili novinske izreske, pisma, pjesme, recepte i ulaznice, često kako bi sačuvali informacije. Kad su fotografije krajem devetnaestog stoljeća postale dostupne običnim obiteljima, knjige su se polako okrenule osobnim uspomenama.

Scrapbooking kakav danas poznajemo, s posebnim papirom, naljepnicama i albumima, pojavio se osamdesetih godina u Sjedinjenim Američkim Državama. Ondje je devedesetih prerastao u veliki hobi. Zato i toliko engleskih stručnih izraza. Tko danas govori o scrapbookingu, obično misli na tu ukrašenu knjigu punu fotografija, a ne na fascikl s novinskim člancima.

Što staviti unutra

Fotografije su često temelj, ali ne mora sve biti fotografija. Na primjer:

• ulaznice za koncert, muzej ili kartu za vlak
• razglednice, čestitke i poruke
• jelovnik, komadić plana grada ili etiketa
• dječji crteži i stvari koje su doslovno rekli
• osušeni cvjetić ili list
• tvoj vlastiti tekst, journaling: ono što pišeš uz fotografije

Oko toga koristiš papir i embellishments, skupni naziv za sve čime ukrašavaš stranicu, poput naljepnica, pečata, washi tapea, gumba i vrpce. Papir je najčešće cardstock (čvrsti, jednobojni papir) i dizajnerski papir s uzorkom.

Uvijek zapiši datum, mjesto i imena. Ono što sada znaš samo po sebi, za deset godina ćeš zaboraviti. Jednostavna stranica s tim podacima kasnije vrijedi više od prekrasne stranice bez njih. I radije ne lijepi stare novinske izreske, jer novinski papir žuti i postaje krhak. Kopija na beskiselinskom papiru jednako dobro poslužuje.

Za koga ga izrađuješ

Većina scrapbookera izrađuje knjige za sebe i svoju obitelj. Godina s djecom, renovacija, prvi mjeseci sa psom. To je način da sačuvaš vlastitu priču, i za one koji će je kasnije čitati.

Scrapbook je i lijep poklon, na primjer za vjenčanje, oproštaj ili rođendan. Neki izrađuju obiteljsku knjigu sa starim fotografijama djedova i baka, da se priče ne izgube.

I iskreno: mnogi scrapbookeri to rade ponajviše zbog samog stvaranja. Večer za stolom s papirom i škarama, uspomena koja se vraća dok radiš. Taj užitak vrijedi jednako kao i knjiga koja ti ostane.

Razlika u odnosu na foto-album

U običan foto-album slažeš fotografije jednu za drugom, najviše s datumom. Album čuva slike.

Scrapbook priča priču iza tih slika. Ne biraš svih četrdeset fotografija s rođendana, nego tri koje sve kažu, uz pozivnicu pokraj njih i nekoliko rečenica o tome tko je bio ondje i što se dogodilo. Razmišljaš o tome kako stranica izgleda. Zato pri listanju ne vidiš samo što je bilo, nego i kako je bilo.

Fotoknjiga koju daš tiskati negdje je između: odabrana je i složena, ali bez opipljivosti papira i sačuvanih sitnica.

Klasični album

Na ovo većina ljudi pomisli. Stranice od 30,5 × 30,5 cm (12 × 12 inča) su standard i za taj se format može kupiti najviše papira. Uobičajeni su i manji kvadratni albumi od otprilike 20 × 20 cm (8 × 8 inča), kao i A4.

Radiš po layoutu: dizajnu jedne stranice. Dvije stranice jedna pokraj druge zovu se spread. Stranice se često stavljaju u plastične košuljice, u registrator s prstenovima ili album s vijcima. Kod registratora s prstenovima usred spreada je poveći razmak, a kod albuma s vijcima stranice gotovo dodiruju jedna drugu.

Mini-album

Mini-album je malen, često oko 15 × 15 cm (6 × 6 inča) ili još manji, i obično je posvećen jednoj temi: vikendu izvan grada, jednom ljetu, prijateljstvu. Često ima preklopnice, omotnice i kartice koje možeš izvući.

Prednost je što ga stvarno dovršiš. Zato je dobar prvi korak i lijep poklon.

Pocket scrapbooking

Ovdje radiš s plastičnim košuljicama podijeljenima na pretince. U svaki pretinac umetneš fotografiju ili karticu s tekstom, često u veličinama od otprilike 10 × 15 cm i 7,5 × 10 cm. Ne moraš puno rezati i lijepiti, pa ide brzo. Najpoznatiji sustav zove se Project Life.

Ovaj je oblik omiljen kod ljudi koji žele zabilježiti svakodnevni život, tjedno ili mjesečno, bez potpunog dizajniranja svake stranice.

Junk journal

Junk journal obično izrađuješ sam, od papira koji bi inače završio u smeću: starih omotnica, stranica iz otpisanih knjiga, ambalaže, računa, vrećica čaja. Knjiga je puna slojeva, džepića, etiketa i umetnutih kartica, često s pomalo istrošenim, vintage izgledom.

Fotografije su dobrodošle, ali nisu nužne. Junk journal jednako se vrti oko skupljanja, uvezivanja i užitka u papiru s prošlošću.

Art journal

Art journal je vrsta likovnog dnevnika. Radiš s bojom, gessom (temeljnim slojem), kolažem, šablonama, pečatima i tekstom. Manje je riječ o čuvanju uspomena, a više o izražavanju onoga što misliš ili osjećaš. Stvaranje je važnije od rezultata.

Budući da se koriste mokri materijali, trebaš čvrsti papir koji se neće valovito izobličiti. Art journaling glatko prelazi u mixed media, gdje koristiš razne materijale zajedno.

Digitalno i hibridno

Kod digitalnog scrapbookinga stranice izrađuješ na računalu ili tabletu. Papir, naljepnice i ostali ukrasi tada su slikovne datoteke koje možeš beskonačno pomicati, rezati i povećavati. Nemaš nered na stolu ni potrebu za mjestom na polici, a stranice kasnije možeš dati ispisati ili od njih napraviti fotoknjigu.

Hibridni scrapbooking spaja oboje. Na primjer, naslov ili karticu dizajniraš na računalu, ispišeš je i zalijepiš na papirnatu stranicu.

Je li scrapbooking još popularan?

Oko prijelaza tisućljeća scrapbooking je u Sjedinjenim Američkim Državama bio pravi hit, s vlastitim trgovinama, sajmovima i časopisima. Kad su fotografije postale digitalne i ostale na mobitelu, sve se smirilo.

Nije nestao, samo je promijenio oblik. Junk journali, art journali, pocket albumi i ukrašeni dnevnici privlače nove ljude, a papirnati proizvodi iz, među ostalim, Japana imaju mnogo ljubitelja. Mnogi na mobitelu imaju tisuće fotografija koje rijetko gledaju. Ispisati nekoliko njih i napraviti od njih stranicu tada se čini baš posebnim.

Koji oblik odgovara tebi?

Ne postoji najbolji oblik, ali postoji oblik koji odgovara tvom životu. Nekoliko smjernica:

• Malo vremena, a želiš bilježiti svakodnevni život: pocket scrapbooking.
• Voliš papir i rado se u miru igraš s velikom stranicom: klasični album.
• Želiš najprije nešto dovršiti ili tražiš poklon: mini-album.
• Sve čuvaš i voliš istrošen, slojevit stil: junk journal.
• Želiš prije svega slobodno raditi s bojom i slikom: art journal.
• Malo prostora ili radije radiš na ekranu: digitalno ili hibridno.

Ne moraš odabrati zauvijek. Mnogi scrapbookeri imaju album na polici, mini-album za godišnji odmor i journal za usput. Počni s onim što već imaš, odaberi jedan trenutak i napravi od njega jednu stranicu.