Distress ink i blendanje tinte bez mrlja

Stranica s glatkim bijelim papirom može izgledati pomalo prazno. Malo tinte uz rub i odjednom se čini kao da je fotografija oduvijek bila u toj knjizi. Distressing i blendanje dvije su najčešće tehnike u scrapbookovima, čestitkama i journalima, a ne traže puno pribora. Traže malo vježbe i nekoliko trikova kojima izbjegavaš mrlje i pruge.

Što je distressing

Distressing doslovno znači učiniti da nešto izgleda oštećeno. U scrapbookingu time misliš na to da papir izgleda korišteno, istrošeno ili staro. To možeš postići tintom, ali i brušenjem, trganjem, gužvanjem ili hrapavljenjem rubova.

Najbolje pristaje vintage, shabby chic i malo grubljim stilovima, ali i na svježoj stranici malo tinte uz rub puno znači. Daje dubinu, pa se slojevi papira odvajaju jedan od drugoga, i omekšava oštar bijeli rez dizajnerskog papira.

Blendanje je nešto drugo: njime nanosiš tintu ravnomjerno ili u mekom prijelazu preko površine, bez vidljivih rubova. Koristiš ga za pozadine, nebo i plohe boje. Za obje tehnike treba ti isti pribor.

Što je distress ink

Distress ink je tinta za pečate na bazi vode, izvorno razvijena za ove tehnike. Dulje ostaje mokra od mnogih drugih tinti, pa se boje na papiru stapaju jedna s drugom. Reagira i na vodu: kad je poprskaš, tinta se počne pomicati i nastaju meke mrlje i prijelazi. Otisak pečata malo je manje oštar nego s drugim tintama, a za stari izgled to je baš lijepo.

Postoji i varijanta s pigmentom, Distress Oxide. Ona bolje prekriva, i na papiru u boji, a nakon vode često daje pomalo kredasti efekt. Razlici između vrsta tinte posvetit ćemo poseban članak; ovdje je riječ o tome što s njima radiš. I druge tinte na bazi vode možeš blendati, samo to često ide manje glatko.

Bojanje rubova i postizanje starog izgleda papira

Najlakše je započeti bojanjem ruba papira tintom.

1. Stavi papir na craft mat ili komad otpadnog papira.
2. Uzmi malo tinte na spužvicu ili blending tool.
3. Počni pokraj papira i malim kružnim pokretima kreći se prema rubu, tako da boju dobiju samo krajnji milimetri.
4. Ako želiš širi rub, polako radi malo prema unutra.

Ako želiš grublji izgled, najprije ohrapavi rubove. Za to postoje posebni distress alati, ali isto postižeš ako nekoliko puta prijeđeš sječivom škara po rubu. Radi i turpija za nokte ili fini brusni papir. Na papiru s bijelom jezgrom tada se vide svijetla vlakna, a ona prekrasno upijaju tintu. Možeš i trgati, ali trgaj polako, da ne otkineš više nego što želiš.

Još nekoliko načina da papir izgleda staro:

• Zgužvaj list, napola ga izravnaj i odmah prijeđi jastučićem s tintom preko njega. Nabori hvataju tintu i daju tamne žilice.
• Zatim poprskaj zgužvani list s malo vode za kapi i mrlje. Kad se osuši, po želji ga izglačaj glačalom između dvije krpe.
• Prebrusi gornju stranu dizajnerskog papira. Dio boje se skine i list izgleda izlizano.

Svaku boju najprije isprobaj na komadiću bijelog otpadnog papira. Tinta na papiru često izgleda drukčije nego u kutijici. Stavi kutijicu pokraj probe, pa ćeš poslije znati koja je boja koja.

Blending tools: spužvica, četka ili mini blender

Tintu možeš blendati gotovo svime što je mekano. Izbor ponajviše ovisi o tome koliko je površina velika i koliko mekan rezultat želiš.

• Blending tool sa spužvicom klasičan je alat: drška s okruglim jastučićem od pjene koji mijenjaš uz pomoć čičak-trake. Lako se njime upravlja i radi za rubove i velike površine.
• Blending brushes okrugle su četke s mekim, gustim dlačicama. Daju najmekši prijelaz i oprašta puno, jer gotovo ne dobiješ rubove. Ipak su malo skuplje.
• Mini ink blender mali je okrugli dodatak sa spužvicom. Praktičan je za male površine, rubove izrezanih oblika i mjesta unutar šablone.
• Za početak sasvim dobro posluži i kozmetička spužvica ili smotani komadić kuhinjskog papira.

Za svaku boju koristi zasebnu spužvicu ili četku, ili barem odvojene za svijetle i tamne boje. Tako ti žuta odjednom neće postati zelena.

Blendanje tinte bez mrlja i pruga

Većina mrlja nastaje jer odjednom na papir dospije previše tinte. Nekoliko navika koje čine razliku:

• Nekoliko puta lagano tapkaj spužvicom po jastučiću umjesto da snažno pritišćeš. Bolje malo tinte nego puno.
• Uvijek počni pokraj papira, na craft matu, pa se tek onda pomakni na papir. Prvi dodir ostavlja najviše tinte, a to ne želiš usred lista.
• Radi malim, laganim krugovima. Ne pritišći, pusti da spužvica radi svoje.
• Boju gradi u slojevima. Drugi i treći krug čine je ravnomjernom; jedan snažan krug ostavlja mrlje.
• Počni s najsvjetlijom bojom pa idi prema tamnijoj.
• Učvrsti papir s malo ljepljive trake ili komadićem washi trake na kutovima, pa se neće pomicati.

Ako ipak vidiš trag, prijeđi preko njega u krugovima praznom ili gotovo praznom spužvicom. To često dovoljno omekša rub.

Na kojem papiru blendanje izgleda najljepše

Papir je jednako važan kao i tinta. Glatki, čvrsti cardstock guste strukture daje najljepši prijelaz: tinta ostaje na površini i lako se razmazuje. Bijeli ili vrlo svijetli papir najbolje pokazuje boju.

Papir koji je mekan i upija, poput tankog papira za printer ili jeftinog hamera, odmah uvuče tintu. Tada dobiješ mrlje i vidiš svaki pokret. I papir grube strukture daje mrljast rezultat, iako to za stari izgled može biti baš zgodno.

Za tehnike s puno vode odaberi akvarelni papir. Možeš koristiti i kraft papir i karton u boji, ali na njima se obična tinta gubi; tamo bolje radi pokrivna tinta s pigmentom.

Prijelazi boja i pozadine s više boja

Prijelaz s dvije ili tri boje izgleda komplicirano, ali princip je jednostavan.

1. Odaberi boje koje su na krugu boja jedna do druge, poput žute, narančaste i crvene ili plave, zelene i žute. Suprotne boje poput crvene i zelene brzo postanu smeđe ondje gdje se dodiruju.
2. Počni s najsvjetlijom bojom i nanesi je na dio lista gdje treba biti, malo preko sredine.
3. Uzmi sljedeću boju i počni s druge strane. Radi prema sredini i ondje pusti da boje lagano prijeđu jedna preko druge.
4. Još jednom prijeđi preko prijelaza najsvjetlijom spužvicom da ga omekšaš.

Nekoliko varijacija koje vrijedi isprobati:

• Prekrij dio lista ljepljivim papirićem ili izrezanim oblikom i blendaj preko njega. Kad ga skineš, dobiješ oštru bijelu siluetu, na primjer drvo ili obris planina.
• Pritisni nekoliko jastučića s tintom na craft mat, poprskaj ih vodom dok se ne stvore kapljice i nekoliko puta provuci papir kroz to. Pusti da se slojevi osuše, uz heat tool (fen s vrućim zrakom za hobi) ili jednostavno strpljivo.
• Najprije blendaj, a zatim poprskaj list s malo vode. Gdje padnu kapi, nastaju svijetle mrlje.
• Otisni motiv tintom za embossing, pospi ga prozirnim ili bijelim praškom za embossing i zagrij. Zatim blendaj preko i obriši izdignute dijelove vlažnom krpicom. Tinta se ne hvata na embossing, pa motiv ostaje svijetao.
• Blendaj kroz šablonu za uzorak koji se nježno stapa s pozadinom.

Neka ti postane navika koristiti ostatke papira kao probne listove. Nekoliko neuspjelih prijelaza kasnije će savršeno poslužiti za tagove, kartice za journaling ili izrezivanje slova.

Dobro je znati

Tinta na bazi vode na nekim vrstama papira još neko vrijeme ostaje vlažna. Pusti da se rad dobro osuši prije nego što na njega nešto zalijepiš ili otisneš. Ako kasnije želiš preko njega prijeći vodom ili mokrim kistom, konture otisni vodootpornom tintom, inače će se linije razliti.

I najvažnije: prvi listovi često budu mrljasti. To je dio procesa. Nakon jednog popodneva vježbe osjetit ćeš koliko ti tinte treba i koliko ruka smije biti lagana.